Vrste otpada

 

 

U kućanstvu nastaje više vrsta otpada:

  • Papir

  • Metal

  • Staklo

  • Plastika

  • Glomazni otpad

  • EE otpad

  • Bio otpad

  • Građevni otpad

 
 

Papir


Za proizvodnju 1 tone papira treba 17 stabala i 225 kWh energije. Recikliranjem papira čuvaju se šume, štedi energija, smanjuje onečišćenje vode i zraka te štedi skupi deponijski prostor. Papir se može reciklirati i do 6-7 puta, iako ga u Europi, vodećoj u svijetu po recikliranju papira, recikliramo tek 3 do 4 puta. Odvojeno prikupljanje papira i kartona postiže se odlaganjem u plave spremnike.

 

Metal


Zbog skupoće i činjenice da se sporo razgrađuje ukoliko završi u prirodi, metal je sirovina koju se isplati prikupljati i reciklirati. Recikliranje aluminija je čak 20 puta efikasnije od proizvodnje iz rudače, a pritom se štedi 95% energije.. Aluminijski ambalažni otpad se odlaže u sive spremnike (limenke, konzerve). Sustav povratne naknade je sustav gospodarenja jednokratnom ambalažom od PET-a, Al/Fe i stakla volumena većeg od 0,20 l namijenjenoj za pića u kojem se plaća povratna naknada kao stimulativna mjera kojom se potiče posjednik otpada da otpadnu ambalažu odvaja od ostalog otpada i predaje ju prodavatelju ili osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem i za to primi iznos povratne naknade

 

Staklo


Ambalažno staklo je gotovo 100% reciklabilno, što znači da ga je moguće prerađivati nebrojeno puta, a da ne izgubi na kvaliteti. Recikliranjem stakla štedimo čak do 95% sirovina potrebnih za njegovu proizvodnju. Primjerice recikliranje samo 1 boce štedi energiju dovoljnu za 30 minuta rada kućnog računala. Dok svakih 6 tona recikliranog stakla znači tonu manje ispuštenog CO2 u okoliš – toliko ispusti jedan automobil u 4 mjeseca. Ambalažno staklo se odlaže u zelene spremnike.

 

Plastika


Plastični otpad trebamo odvojeno prikupljati i tako omogućiti njegovo recikliranje, jer ne samo da čuvamo prirodu, već i štedimo na skupim sirovinama kao što je nafta te energiji potrebnoj na izradu plastičnih predmeta i ambalaže. Plastici je potrebno i do 500 godina da bi se razgradila. Plastična ambalaža se odlaže u žute spremnike.

 

Glomazni otpad


Glomazni otpad sastoji se od predmeta ili stvari koje su, zbog svojih dimenzija ili sastava, neprikladni za prikupljanje u sklopu miješanog komunalnog otpada: namještaj, veliki kućanski aparati, instalacije i slično.
Pravilno postupanje s glomaznim otpadom:

- predati glomazni otpad u reciklažno dvorište
- odložiti glomazni otpad u posebne označene spremnike
- naručiti odvoz glomaznog otpada kod lokalnog komunalnog poduzeća
Stari namještaj ne bacajmo već ga obnovimo, popravimo ili poklonimo.
EE otpad (električni i elektronički otpad)
Pravilno postupanje s EE otpadom:
- uređaje veličine do 25 cm besplatno predajte u trgovini s oznakom Preuzimamo EE otpad bez
obveze kupnje
- žarulje možete predati u svakoj trgovini koja ih prodaje, neovisno o veličini
- veće uređaje besplatno predajte u trgovini kada kupujete nove
- besplatno ih predajte u reciklažno dvorište
- besplatno dogovorite odvoz s ovlaštenim sakupljačem. Popis sakupljača nalazi se na stranicama
Fonda za zaštitu okoliša
Serviser je obvezan unutar svog poslovnog prostora besplatno preuzeti EE opremu za koju se utvrdi da popravak nije moguć ili je komercijalno neisplativ.

 

Bio otpad


Biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda.
Ako ga pomiješamo s ostalim otpadom i bacimo, on završi na odlagalištu gdje može stvoriti stakleničke plinove kao što je metan.
Kompostiranjem ne samo da čuvamo okoliš, već i štedimo - uporabom komposta umjesto kupovine gnojiva za naše kućne biljke i vrtove!
Bio otpad odložimo posebno ili napravimo mini kompostane.


Kompostirati možemo:
- uz uobičajeni biootpad iz kuhinje ili vrta: ostatke voća i povrća, možemo kompostirati i vrećice za čaj, drvene štapiće i čačkalice, talog kave, iskorištene maramice, pepeo iz peći na drva, kosu, životinjsku dlaku.


Kompostirati ne možemo ili ne smijemo:
- osjemenjeni korov, lišće i ljuske oraha, češere, pluto, kosti, novinski papir i časopise u boji, pelene, sadržaj vrećica za usisavače te otpatke koji sadrže opasne kemikalije kao što su ulja, stari lijekovi, bojano i impregnirano drvo, stiropor.

 

Građevni otpad


Prilikom rušenja ili preuređenja odvojimo potencijalno opasan otpad kao što su npr. fluorescentne žarulje, drvene elemente obojane bojama koje sadrže olovo, plastične podove itd. 

Građevinske konstrukcije kao što su one od cigle, drvene grede i sl. radije rastavimo nego rušimo - tako ih možemo ponovno uporabiti ili reciklirati Pravilno postupanje s građevnim otpadom:
- azbestni otpad zbrinjavati putem komunalnog društava
- odnijeti u reciklažno dvorište svakih šest mjeseci do 200 kg tog otpada


Print   Email